kliknite za omogućiti zoom
Učitavanje Karte logo
Filters

Ponuda i potražnja vina

Analiza rezidenata u Hrvatskoj

Pretežiti broj ispitanika je bio iz Istarske županije, Grad Zagreb je na drugom mjestu, dok je Primorsko-goranska županija na trećem. Većina ispitanika je bila ženskog roda, završila visoko obrazovanje, te su bili zaposlenici. Najčešće su imali 3 – 4 člana obitelji, te pretežito nisu imali djece mlađe od 18 godina života. Najviše ih je imalo dohodak između 5.000 i 7.000 kn, a potom između 7.000 i 10.000 kn. pretežiti broj ispitanika je imao između 35 i 44 godina života, dok su na drugom mjestu ispitanici između 25 i 34, te 45 i 55 godina života.

Malvaziju istarsku većina ispitanika relativno slabo pozna, iako je upravo nju najbolje poznaju od ostalih autohtonih istarskih sorti. Ispitanici piju Malvaziju istarsku najčešće nekoliko puta godišnje ili u posebnim prilikama. Pored ostalih vina u ponudi, malvazija većini ispitanika nije jedno od tri najdraža vina te je potrebno naglasiti kako su ispitanici prilikom ispitivanja koja su im vina najdraža, uglavnom koristili termin malvazija, a ne Malvazija istarska.

 

Analiza potražnje vina u prekograničnom području Istre

 

Posjetioci vinarija

Posjetioci vinarija u hrvatskom i slovenskom dijelu Istre su pretežito bili iz Hrvatske dok su Njemačka i Italija bile na drugom mjestu. Ovakva situacija je nastala zbog velikog utjecaja posjetioca vinarija u hrvatskom dijelu Istre. Na trećem mjestu su Rusija i Slovenija najviše zbog posjetioca vinarija slovenskog dijela Istre. Najveći broj posjetioca je imao između 35 i 44 godina života. Prekogranične razlike nisu izrazite, ipak moguće je izdvojiti kako su posjetioci vinarija slovenskog dijela Istre nešto mlađi u odnosu na posjetioce vinarija hrvatskog dijela Istre. Posjetioci vinarija su pretežito visoke stručne spreme. Iako nema značajnih prekograničnih razlika po tom pitanju, posjetioci vinarija slovenskog dijela Istre su u velikom dijelu imali visoko obrazovanje. Najčešći dohodak je iznosio između 1.000 i 2.000 €. Prekogranične razlike nisu izrazite kod dohotka, ipak nešto veći broj posjetioca vinarija hrvatskog dijela Istre je imao dohodak niži od 1.000 €.

Posjetioci vinarija su najčešće izjavili kako troše do 20 € mjesečno na vino s tim da je cca. 50%  posjetioca vinarija hrvatskog dijela Istre rekao kako troše do 35 €. Posjetioci vinarija slovenskog dijela Istre su pretežito trošili iznad 35 €.

Općenito posjetioci vinarija najviše preferiraju suha vina, dok su polusuha na drugom mjestu, a pjenušava na trećem. Prekogranične razlike najviše dolaze do izraza kod pjenušavih vina pa posjetioci vinarija hrvatske Istre pokazuju veće preferencije prema takvom tipu vina.

Vino se najčešće pije kod kuće, a posjetioci vinarija hrvatske Istre često piju vino u ugostiteljskim objektima koji nude i hranu.

Sveukupno je utvrđeno šest glavnih motiva konzumacije vina na prekograničnom prostoru, a oni su: 1) Oznaka društvenog ugleda, 2) Gastronomski užitak, 3) Očuvanje zdravlja, 4) Dodana vrijednost danu, 5) Spajanje obitelji kroz vinsku kulturu i 6) Obogaćivanje vlastitog duha. Od svih navedenih motiva, kao najvažniji se izdvaja gastronomski užitak. Svi ostali motivi, osim prvog su isto relativno važni. Kod motiva postoje manje prekogranične razlike pa tako posjetioci vinarija slovenske Istre stavljaju veći naglasak na dodanu vrijednost danu koju dobivaju prilikom pijenja vina.

Posjetioci vinarija su pretežito izrazili dobro poznavanje malvazije kao sorte. Većinom su već prije posjete vinariji kušali malvaziju istarsku. Iako većinom preferiraju svježu malvaziju, u ovo slučaju postoje izrazite razlike među posjetiocima vinarija hrvatske i slovenske Istre. Tako posjetioci vinarija u hrvatskom dijelu Istre pokazuju jake preferencije prema svježoj malvaziji, dok posjetioci vinarija slovenske Istre prema ostalim stilovima malvazije.

Posjetioci vinarija su općenito zainteresirani za kupovinu proizvoda koji sadrže Malvaziju istarsku, a zainteresirani su i za itinerere koji se baziraju na Malvaziji istarskoj. Od četiri grupe interesantnih sadržaja koje bi ti itinereri mogli sadržavati (kulturno-povijesna baština, prirodna baština, gastronomska ponuda i kušanje vina), posjetioce vinarija najviše interesira samo kušanje vina. Ipak ostali sadržaji su također zanimljivi pa tako posjetioce vinarija slovenske Istre najviše interesira kulturno-povijesna baština.

Želja da nauče nešto novo o vinima je prvenstveno najvažniji motiv posjete vinariji, dok je zabava i druženje u globalu na drugom mjestu. Ipak taj motiv je najvažniji posjetiteljima vinarija slovenske Istre.

 

Analiza ponude vina u prekograničnom području Istre

Unazad pet godina sukcesivno se povećavala površina pod vinogradima u Istri kao vinogradarskoj regiji, posebice je trend posebice izražen kod autohtonih sorata, Malvazije istarske, Terana i Refoška.

Istraživanje na projektu pokazalo je sličnosti i različitosti u proizvodnji grožđa i vina na području Istre sa dijela Republike Hrvatske i Republike Slovenije.

Svi proizvođači osim jednog iz Hrvatske su naveli da proizvode Malvaziju istarsku kao tip mladog, svježeg vina koji ide na tržište godinu nakon berbe (u principu odležane 7-9 mjeseci u inox bačvama). Trećina ih stvara odležane Malvazije (u drvetu ili inoxu) od dvije do dvadeset godina odležavanja.

Slični su podaci za Sloveniju gdje svi proizvođači proizvode Malvaziju istarsku, i to dvostruko češće u vidu slatkog vina i tipa odležanog vina.

Manji udio proizvođača s obje strane granice proizvodi Malvaziju istarsku koja dozrijeva u barique bačvicama te desertne, slatke i poluslatke Malvazije.

Značajni su podaci svih vinara da se obim prodaje povećava, i da su udjeli prodaje vina najznačajniji na lokalnom tržištu (u vlastitom podrumu i bližoj okolici). Slovenski vinari nešto veći udjel vina prodaju na tržištu Eu u odnosu na Hrvatske, dok su ostali udjeli, na Svjetskom, nacionalnom i regionalnom području podjednaki.